He rōpū tēnei mō te hunga e aroha ana ki tēnei reo rangatira, arā, ko Te Reo Māori tērā. Ko te kaupapa nui kia hanga tētahi wāhi pai mō te iwi e pirangi ki te kōrero i te reo, ahakoa te taumata. Heoi anō, kia mōhio ai tēnei hunga ki ngā pou awhina maha mō rātou. Ko te Hōhaieti he rōpū i akiaki i te reo i ngā wā katoa, he reo i ako i roto i ngā akomanga, ngā wānanga, me ō mātou hui-ā-wiki “Piri Kōrero” hoki. He kaupapa i rangona anō mai runga i te reo irirangi, ko tā mātou wāhi i kōnei ko “Māori Matters”.
He kaupapa tēnei i whakahaere ngā tauira o tēnei whare wānanga. Ko te tumanako kia ako tātou i ngā kaupapa Māori me te reo i ngā wā katoa. Ko tō mātou whainga kia pū te aroha mō Te Reo Māori i ngā wāhi katoa o tēnei whare wānanga. Ka mahi tahi mātou o te Hōhaieti, me ngā wahanga katoa kē o te Whare Wānanga ki tēnei kaupapa whakahirahira.
Kei te hoatu mātou i ētahi taonga hei Te Wiki o Te Reo Māori. Ko ēnei taonga he mea i tohuatia e ngā tāngata kei te pīrangi ki te kōrero Māori. He kaupapa tēnei kia akina ō hoa i te reo. Ki te pīrangi koe kia whakapakari i tō reo, tēnā nau mai!
Mauri Ora e te iwi!
— Nā Nikayla Jonas, Te Āti Haunui-a-Pāpārangi, Ngāti Ruanui
Whakamāori nā Kahu Kutia
[ssba]